Srednja škola Hvar

Promocija otočnih turističkih resursa i rada školske ustanove korištenjem GIS tehnologije - Story Map aplikacije

Korištenje (GIS) tehnologija u nastavi može dati značajan doprinos razvoju digitalnih vještina i drugih generičkih kompetencija (komunikacija i suradnja, kreativnost i inovativnost, rješavanje problema i aktivno građanstvo) ključnih za uspješan ulazak na tržište rada 21. stoljeća.

U kontekstu naglašenih društvenih izazova suvremenog doba, važnost prikupljanja, obrade, analize i interpretacije prostornih podataka prepoznata je kao jedna od ključnih smjernica održivog upravljanja prostorom, što se očituje kroz niz recentnih europskih projektnih inicijativa i strateških dokumenata (Digitalna agenda za Europu, 2014; Europa 2020, 2010; Manifest o e-vještinama, 2014).

Geografski informacijski sustavi (GIS) predstavljaju suvremenu tehnologiju za prikupljanje, upravljanje, analiziranje i prikazivanje prostornih podataka, s primarnom namjenom olakšavanja svakodnevnog života u pogledu planiranja ruta i putovanja te organizacije i orijentacije u prostoru. Za razliku od analognih (tiskanih) karata, kojima se čovjek služi stoljećima, u današnje vrijeme, obzirom na razvojne tehnološke trendove, sve veću i važniju ulogu u svakodnevnom životu zauzimaju digitalne karte - GIS aplikacije.

Među najsuvremenijim oblicima GIS aplikacija, posebno mjesto zauzimaju tzv. Story Map  - responzivne kartografske aplikacije za interpretaciju prostornih sadržaja, utemeljena na tzv. storytelling konceptu. Navedena programska rješenja, temeljena na multimedijalnoj kartografskoj šetnji prostorom, pružaju korisnicima (zainteresiranoj javnosti te potencijalnim turistima i posjetiteljima) uvid u prostorne sadržaje smještene u odabranom geografskom području (i u željenom vremenskom okviru).

Primjer implementacije Story Map programskih rješenja u nastavi predstavlja učenička aplikacija ''Plaže otoka Hvara'', izrađena u okviru redovnih nastavnih aktivnosti unutar fakultativnog predmeta ''Geoinformatika u geografiji''. Učenici naše škole - Miko Knezović, Šime Vidmar, Nives Ivanković i Gabrijela Jurić, uz stručnu podršku nastavnika Antonija Morića-Španića, izradili su u ArcGIS Online programu inovativnu programsku aplikaciju u kroz koju su, na hrvatskom i engleskom jeziku, interpretirali najznačajnija prostorna obilježja odabranih otočnih plaža. Osim didaktičkog inovacijskog značaja, navedena aplikacija sadrži i (geo)marketinški aspekt u kontekstu promocije otočnih turističkih (prostornih) znamenitosti. Navedena aplikacija također pruža mogućnost višejezičnog tumačenja prostornih sadržaja, što je posebno značajno u kontekstu zajedničke međupredmetne suradnje (u konkretnom slučaju Geografije i Engleskog jezika). Implementacija Story Map aplikacija u nastavi moguća je u gotovo svim nastavnim predmetima (STEM područje, strukovna, humanistička, tehnička, umjetnička i dr. područja).

Korištenje Story Map aplikacija prikladno je također za promociju rada školske ustanove, isticanje primjera dobre prakse u učenju i poučavanju te promociju školskih projektnih aktivnosti. Jedan od takvih primjera predstavlja Story Map aplikacija ''Hvarska europska turneja'' koju su izradili nastavnici Antonio Morić-Španić i Natalija Moškatelo. Kroz navedenu aplikaciju iskazan je prostorni i kronološki pregled svih 33 međunarodnih Erasmus+ projektnih mobilnosti, od prve mobilnosti -  ostvarene u mjesecu studenom 2015. godine. Ovakav način digitalne promocije rada školske ustanove pridonosi transparentnijem i učinkovitijem informiranju javnosti o školskim projektnim postignućima, objedinjujući ih sve na jednom mjestu. Osim atraktivnog vizualnog sučelja, aplikacija se može konstantno nadopunjavati novim sadržajima, ovisno o budućim mobilnostima ostvarenim putem Erasmus + programa.

Sl.1. Isječak Story Map programske aplikacije

Zaključno, korištenje Story Map aplikacija u (srednjoškolskom) obrazovanju razvoju digitalne pismenosti i generičkih kompetencija učenika i nastavnika. Imajući na umu kako su digitalne vještine ključ europske konkurentnosti, rasta i zapošljavanja, od presudne je važnosti poticati učestaliju uporabu istih među učenicima i nastavnicima.

Antonio Morić-Španić, nastavnik geografije i geoinformatike, 12.6.2020.

U petak, 29.9.2017., učenici prvih razreda, pod mentorstvom nastavnika geografije i geoinformatike Antonija Morića Španića i nastavnice engleskog jezika Natalije Moškatelo, započeli su provedbu fakultativnog predmeta "Geoinformatika u geografiji" koji je proizišao iz projekta HvaR&D. Izvanučioničkom nastavom u prirodi učenici su se upoznali s najvažnijim kartografskim prikazima u gradu Hvaru i na otoku Sveti Klement. Analizom geografskih karata učenici su se upoznali s osnovnim kartografskim elementima, tematskim sadržajem te namjenom svake od njih. Učenike se nastojalo osvijestiti o važnosti geografskih karata u razvoju lokalne zajednice i promišljanju o izradi vlastitih geografskih karata s naglaskom na lokalnu razvojnu tematiku.

20. svibnja 2017.

Dračevačka ekspedicija.

Terenska nastava održala se u starogradskom ageru, na lokalitetima lokve Dračevice i obližnjim pašnjacima, poljskim putevima i šumi prema Basini. Zaduženja za terensko istraživanja podijeljena su na početku, a prikupljeni materijali bit će upotrjebljeni u daljnjem laboratorijskom ispitivanju. Ne bi ovaj pohod bio vrhunski obavljen da nije bilo hrabrih, upornih i vještih sudionika - bez ikakvog preuveličavanja, kojima je ovo prvi ovakav izlet, a koji su prikupili detaljne i kvalitetne snimke, lokalno bilje, sve pažljivo obilježili GPS podacima i preživjeli sve što smo za njih planirali i ono što je uletjelo neplanirano... Važno je spomenuti i to, da nije bilo stradalih. Moramo se zahvaliti i autoprijevozniku Čazmatrans na iskazanom razumijevanju prilikom organizacije i provedbe ove terenske nastave. Dijelim s vama neke od izvornih fotografije koje nisu digitalno obrađene, a koje su učenici odabrali.

Sve se nalazi na web stranici Botanike iz 2016/2017: https://stem-botanika-2016.weebly.com/aktivnosti.html

24. svibnja 2017.

Natrag u laboratorij.

Uzorke vode i tla ispitujemo na organske tvari i kiselost kako bi utvrdili njihovu kvalitetu i zdravlje za organizme koji tu žive. Učimo se voditi Dnevnik rada, kao u svakom pravom istraživanju, gdje bilježimo podatke i izvlačimo zaključke koje ćemo prezentirati na samom kraju u znanstvenom tekstu. U međuvremenu, otiscima prsta nasadili smo bakterije na naše agare, koje ćemo izložiti eteričnom ulju iz biljke koju smo sabrali na terenu, a odabrali smo Stachys cretica-u, kako bi utvrdili ima li njezina esencija protubakterijsko djelovanje. Za to nam je potrebno izvući eterično ulje u obliku hidrolata (otopljeno u vodi), a to radimo parnom destilacijom. Uzorak hidrolata i nasađenih bakterija šaljemo na detaljnu analizu u odjel za biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.

Antonio Vidović, prof.